ĆUDI BURE NA OTOKU CRESU

Priroda Novosti

Bura – vjetar s dva lica

Bura je vjetar s dva lica – lijepim i ružnim. Svojstvena je istočnojadranskoj obali gdje osobito djeluje na kvarnerske otoke zbog blizine planinske barijere Velebita i planina u zaleđu  Riječkog zaljeva i Vinodolskog kanala. Spomenute planine značajno djeluju na strujanje zračnih masa i nastanak bure. Djelomičnu ogoljenost kvarnerskih otoka, pa tako i otoka Cresa, u velikoj mjeri treba pripisati djelovanju ovog ćudljivog vjetra (sl. 1. i sl. 4.)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Bura obično donosi suho, vedro i hladno vrijeme, a ljudima dobro raspoloženje (za razliku od juga koje uzrokuje tmurno, depresivno i kišovito vrijeme). S druge strane, na zlu ćud bure treba upozoriti svakog posjetitelja istočne jadranske obale. Posebno je jaka bura pogibeljna za nautičare jer puše nejednolično i nepredvidivo – hučeći se obrušava s planina te udara mahovito, s povremenim jakim „refulima“. Od njezinih udara u vrške valova more se pjeni te se diže „morski dim“ ili „morska prašina“, koju bura donosi na kopno otoka u obliku poslolice, što je pogubno za osjetljivu vegetaciju.

Znakovi bure su burni oblaci nad Učkom i nad vrhovima Velebita, a nagnuta stabla i uz tlo stisnuti grmovi označavaju mjesta u krajobrazu otoka gdje bura puše osobitom snagom i učestalošću. Na nekim mjestima otoka Cresa kržljavi, uz tlo pripijeni grmovi, te krošnje pojedinih kržljavih stabala povijene u smjeru puhanja bure mogu se vidjeti uz istočne obale otoka Cresa, na Tramuntani, na Punti križa i drugdje. Pojedini tipovi vegetacije posebno upućuju na mjesta izložena buri. Na južnom dijelu otoka Cresa mogu se naći zanimljivi primjeri da se krošnje pojedinih stabla bujno razrastaju do visine suhozida, a onda bivaju kao odrezane nožem (sl. 2.). Može se pretpostaviti da im takav oblik daje upravo poslolica koju donosi bura, a suhozidi su zaklon od bure i štit od posolice. Mjerenjem kuta nagnutosti debla stabala može se procijeniti jačina puhanja bure na pojedinim lokalitetima (sl. 3.).

Sl. 2. Krošnja stabla izrasla u zaklonu suhozida, obale južnog Cresa (foto: M. Randić)

Sl. 3. Kržljavo stablo s deblom znakovito povijenom zbog bure, južni Cres (foto: M. Randić)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Zanimljivo je da se raspored naselja i neke važne privredne grane otoka Cresa, primjerice maslinarstvo, od davnine prilagođavaju lokalnim uvjetima klime koju u znatnoj mjeri modificira (i) puhanje bure. Tako se masline tradicionalno uzgajaju na zavjetrinskoj, zapadnoj strani otoka, a samo iznimno na istočnoj, privjetrinskoj gdje je utjecaj bure jači. Takav obrazac slijedi i smještaj najvećeg broja naselja na otoku.

Sl. 4. Obala južnog Cresa: vidljiv je “brisani” ogoljeni prostor na obali mora i “razmrvljena” crta pojasa otpornih grmova. Grmovi feničke borovice (Juniperus phoenicea) prilegli su uz tlo i sasušeni na navjetrinskoj strani koja je najizloženija direktnim udarima bure i posolice (foto: M. Randić)

M. R.