Ornitološki rezervati

Na otoku Krku, na obalnim liticama od rta Glavine do zaljeva Mala luka, proglašen je 1969. godine prvi ornitološki rezervat u svijetu, čiji je prvenstveni cilj bila zaštita bjeloglavih supova! Uslijedilo je proglašavanje još tri ornitološka rezervata na Kvarneru. Godine 1972. proglašen je rezervat otoka Prvića, a 1986. godine još dva rezervata na istočnim liticama otoka Cresa.

Rezervat na sjevernom dijelu otoka Cresa proteže se od uvale Fojiška do uvale Pod Predošćica, a danas je poznatiji kao rezervat „Kruna“ prema slikovitoj litici nadomak mjestašca Beli. Južni rezervat obuhvaća obalno područje od uvale Mali bok do uvale Koromačna, a danas je poznatiji kao rezervat Pod Okladi prema lokalnom toponimu za najveću liticu, nedaleko Orleca. Zanimljivo je da je mjesto Orlec upravo dobilo ime po „orlu“, odnosno creskom lokalnom nazivu za bjeloglavog supa.

Osim supova, ornitološki rezervati dom su i ostalih vrsta ptica kao što su suri orao, sova ušara, sivi sokol, vjetruša, gavran, modorokos, morski vranac i brojne druge.

U posebnim rezervatima, način i uvjeti korištenja prostora kao i sve aktivnosti trebaju biti usmjereni isključivo na očuvanje prirodnih vrijednosti radi kojih je prostor proglašen zaštićenim, te stoga u rezervatima nisu dozvoljeni zahvati i aktivnosti kojima se mogu narušiti svojstva zbog kojih je rezervat proglašen.

Iako se većina supova gnijezdi na području rezervata, pojedina gnijezda nalaze se i izvan zaštićenih područja. Primjer je kolonija od desetak parova supova koji se redovno gnijezde na liticama otoka Plavnika. Upravo je ta kolonija pod najvećim pritiskom turističkih brodova koji je tijekom ljetnih mjeseci posjećuju i obilaze. Takve aktivnosti, kao i cjelodnevno zadržavanje ronilačkih brodova i/ili stvaranje buke podno litica (radi turističkog ronjenja) mogu imati negativni utjecaj na koloniju i uzrokovati prerano polijetanje mladih ptica iz gnijezda ili spriječiti slijetanje odraslih ptica na gnijezdo).

Osim zaštićenih područja, svi kvarnerski otoci ujedno su dio europske ekološke mreže NATURA 2000 – „HR1000033 Kvarnerski otoci“ koja je proglašena s ciljem očuvanja 40 ciljnih vrsta ptica među kojima su i bjeloglavi sup, suri orao, orao zmijar, sivi sokol, sova ušara, morski vranac i ostali. Za zahvate na području ekološke mreže provodi se ocjena prihvatljivosti zahvata (kao i strategije, plana, programa) s obzirom na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Zaštićenim područjima i ekološkom mrežom na kvarnerskim otocima upravlja Javna ustanova „Priroda“.

Tablica “Područja očuvanja značajna za ptice” (.pdf)